Search
 

Krizni porez


Kao što i njegov naziv jasno kazuje, riječ je o prihodu Državnog proračuna osmišljenom u svrhu prikupljanja manjka sredstava za javnu potrošnju, koji je manjak posljedica gospodarske krize u Hrvatskoj.

Uvedeni porez ima svoj „rok trajanja“, obzirom da je primjena Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke (NN 94/09) predviđena za razdoblje od 01. kolovoza 2009. do 31. prosinca 2010. godine, odnosno od 01. listopada 2009. do 28. veljače 2011. godine.

Naime, za osnovice u nastavku navedene pod rednim brojevima od 1. do 3. vrijedi prvo razdoblje primjene (do 31.12.2010.) dok za osnovice u nastavku označene pod rednim brojevima od 4. do 7. vrijedi drugo razdoblje primjene (do 28. veljače 2011. godine).

U hitnom postupku donošenja Zakona, druga je skupina obveznika jednostavno „previđena“.

Krizni porez se plaća na:
  1. plaće i mirovine,
  2. drugi dohodak,
  3. isplate po osnovi dividenda i udjela u dobiti,
  4. dohodak od obrta i samostalnih djelatnosti,
  5. primitak od najamnine i zakupnine te raznih imovinskih prava (kao npr. ustup autorskih prava i sl.)
  6. primitak od otuđenja nekretnina i imovinskih prava
  7. dohodak od kapitala (primici od kamata, izuzimanja od strane vlasnika na teret dobiti tekućeg razdoblja te udjeli u dobitku ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica)

ili, drugim riječima, na sve primitke koje ostvaruju pravne i fizičke osobe u Hrvatskoj, osim NEREZIDENATA. Znači, inozemne su pravne i fizičke osobe izuzete iz primjene ovog zakona.

Osnovica za obračun kriznog poreza je neto-primitak (primitak koji preostane nakon podmirenja svih zakonom propisanih davanja, odnosno poreza i doprinosa):

  • do 3.000,00 kn ne obračunava se krizni porez
  • od 3.000,00 do 6.000,00 kn – posebni porez se obračunava po stopi od 2 %
  • od 6.000,00 kn – posebni porez se obračunava po stopi 4 %

Osnovice za obračun podrazumijevaju MJESEČNO ostvarene primitke kod JEDNOG ISPLATITELJA po ISTOJ OSNOVI. Odnosno, isplate ostvarene po različitim osnovama kao i one od različitih isplatitelja NE KUMULIRAJU SE.

Obveznici obračuna i uplate kriznog poreza su uvijek ISPLATITELJI naknade, osim u slučaju kad rezidenti ostvaruju primitke iz inozemstva, u kojem bi slučaju ti rezidenti na primljene doznake iz inozemstva sami sebi trebali obračunati i uplatiti porez te o tome putem Obrasca IPP (kojega inače dostavljaju svi obveznici obračuna do 15. u mjesecu za protekli mjesec) obavijestiti Poreznu upravu. Iako u Zakonu to nigdje ne piše, ali se o tome oglasila Porezna uprava svojim tumačenjem.

I, kao i obično, kraj je rezerviran za kaznene odredbe: za neizvršenu ili nepravovremeno izvršenu uplatu posebnog poreza te neizvršenu ili nepravovremeno izvršenu dostavu obrasca IPP Poreznoj upravi predviđena je novčana kazna od 20.000,00 do 500.000,00 kn za pravnu osobu te plus toga još novčana kazna od 5.000,00 do 100.000,00 kn za odgovornu osobu u toj pravnoj osobi.

Za iste prekršaje, raspon kazni za fizičku osobu kreće se od 5.000,00 do 100.000,00 kn. 

Nadzor primjene Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druge primitke obavljaju Porezna uprava i Financijska policija.

 

Primjena gornjeg zakona ukinuta je:

- 01. srpnja 2010. godine ukinuta je stopa od 2% na primitke od 3.000,00 kn na plaće, mirovine i druge primitke

- 01. rujna 2010. godine ukinuta je stopa od 2% na primitke od obrta i samostalnih djelatnosti

- 01. studenog 2010. godine ukinuta je stopa od 4% na primitke preko 6.000,00 kn na plaće, mirovine i druge primitke

- 01. siječnja 2011. godine ukinuta je stopa od 4% na primitke od obrta i samostalnih djelatnosti


<< Nazad
 

 

  Sva prava pridržana B.D.M. 2010.