Od 01.09.2012 godine korisne informacije za Vaše poslovanje potražite ovdje.
Search
 

Zastara - opći pojam, porezna zastara


Zastara (lat. prescriptio, engl. prescription, njem. Verjährung, tal. prescrizione) je protek vremena nakon kojega dužnik ima pravo uskratiti podmirenje svoje obveze. To njegovo pravo proistječe iz pasivnog držanja njegova vjerovnika, obzirom da rok zastare predstavlja razdoblje u kojem vjerovnik može zahtijevati naplatu svog potraživanja.

Nakon proteka tog vremena, ukoliko se kupac POZOVE NA ZASTARU (dužnik mora obavezno staviti prigovor zastare), vjerovnik gubi pravo naplate.

Zastara je detaljnije određena odredbama Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 do 41/08).

Opći rok zastare potraživanja je 5 godina dok međusobna potraživanja iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga zastarijevaju za 3 godine od njihova dospijeća.

Nakon 1 godine zastarijevaju potraživanja za električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, dimnjačarske usluge i održavanje čistoće (ako su usluge obavljene za potrebe kućanstva), kao i potraživanja za upotrebu radio i TV prijemnika, telefona i poštanskih pretinaca te preplate na povremene tiskovine.

Zastarijevanje počinje teći prvog dana nakon posljednjeg dana tijekom kojeg je vjerovnik imao pravo zahtijevati naplatu svog potraživanja.

Zastara se može obustaviti i prekinuti, nastankom nekih nepredviđenih okolnosti zbog kojih zastara ili ne može početi teći ili prestaje teći.

Jedan od primjera prekida zastare je priznanje duga od strane dužnika (npr. ovjerom dostavljenog izvatka otvorenih stavki). Vjerovnik može prekinuti zastaru poduzimanjem bilo koje radnje protiv dužnika, pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, u svrhu osiguranja i ostvarenja svog potraživanja.

Razlozi zastoja zastare mogu biti razne objektivne okolnosti kao što su mobilizacija, neposredna ratna opasnost ili rat, viša sila i slično. 

Nakon prekida, zastara teče iznova.

Porezna zastara, definirana kao pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pravo pokretanja postupka naplate poreza, kamata i troškova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i troškova ovrhe, nastupa nakon 3 godine od dana kada počinje teći. Isti rok vrijedi i za pravo pokretanja prekršajnog postupka protiv počinitelja prekršaja.

Zastara prava na porez počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi obvezu, dok zastara prava na povrat počinje teći nakon isteka godine u kojoj je porezni obveznik to pravo stekao.

Vezano za obračun roka zastare, bitno je razlikovati godišnje poreze (obveza se utvrđuje za godinu dana) - porez na dohodak, porez na dobit i porez na dodanu vrijednost od ostalih poreza (koji se utvrđuju i prijavljuju nastankom određene činjenice).

Kod godišnjih poreza, zastara počinje teći 01. siječnja slijedeće godine u odnosu na godinu u kojoj je porez trebalo utvrditi. Npr. rok za podnošenje prijave poreza na dobitak za 2009. godinu je 30. travnja 2010. godine, zastara počinje teći 01. siječnja 2011. godine.

Kod drugih poreza, ako je obvezu trebalo utvrditi tijekom godine, zastara počinje teći od idućeg 01. siječnja.

Apsolutna porezna zastara nastupa nakon šest godina.

Odredbe vezane za poreznu zastaru propisane su Općim poreznim zakonom (NN 147/08).

U ovom članku pojašnjeni su osnovni pojmovi vezani općenito za zastaru i poreznu zastaru. Detaljnije o pojedinim temama vezanim za odnos poreznih obveznika i poreznih tijela pisat ćemo u slijedećim člancima.

Objavljeno 11.05.2011.

<< Nazad
 

 

  Sva prava pridržana B.D.M. 2010.